Kartografska zbirka Hrvatskog povijesnog muzeja sadrži karte, planove i atlase nastale u razdoblju od 16. stoljeća do suvremenih kartografskih izdanja s kraja 20.stoljeća. Glavninu zbirke, koja broji više od 2000 primjeraka, čine kartografski prikazi hrvatskih zemalja kroz povijest, potom karte europskih regija i država. Premda su karte sabirane za Narodni muzej u Zagrebu već u prvim godinama njegova javnog djelovanja te ih nalazimo u prvim inventarnim knjigama muzeja, kartografska građa se čuvala u okviru Dokumentarne i Grafičke zbirke a dijelom i u muzejskoj knjižnici, zasebna je Kartografska zbirka Hrvatskog povijesnog muzeja ustanovljena 1980. godine. U zbirci Hrvatskog povijesnog muzeja karte su prvenstveno povijesni izvor, sabirane su zbog svoje dokumentarne vrijednosti sukladno poslanju nacionalnog povijesnog muzeja. Svjedoče povijest hrvatskih zemalja, političke granice i upravno ustrojstvo, gospodarski i kulturni razvoj u pojedinim razdobljima te povijest ratova koji su stoljećima harali ovim prostorom i mijenjali državne granice. Stoga su karte u prezentaciji povijesnih tema vrijedni i često korišteni muzejski eksponati.
U Kartografskoj zbirci Hrvatskog povijesnog muzeja mali je broj rukopisnih karata i planova, glavninu zbirke čine tiskana izdanja. Kartografsku produkciju 16.,17. i 18. stoljeća u zbirci predstavlja više od četiristo kartografskih prikaza Hrvatske i susjednih zemalja najboljih europskih kartografa toga razdoblja. Između ostalih, u Zbirci se nalaze karte G. Mercatora, G. de Jodea, A. Orteliusa, J. Sambucusa, A. Hirschvogela, J. Bussemachera, J. Janssona, W. Blaeua, H. Hondiusa, J. Vischera, J. Speeda, G. Gastaldija, G. Cantellija, V. M. Coronellija, N. Sansona, M. Seutera, J. B. Homanna, C. Schutza, F. Mullera, F. J. J. Reillya i drugih znamenitih kartografa i izdavača.
Od kartografske građe 19.st. u Zbirci su najbrojnije karte izdane u Beču, u Grazu i Pešti te karte Hrvatske tiskane u Zagrebu. Provedbom izmjere cjelokupne Carevine (Prvi zemaljski jozefinski premjer, 1763.-1787.) Austrija se našla u vrhu svjetske kartografije što se pokazalo u najboljim onovremenim kartografskim izdanjima. U Zbirci HPM-a čuva se Zemljovid Ugarske, Hrvatske, Slavonije... na kojemu je autor J. Lipszky koristio rezultate izmjere, tiskan u Pešti 1806., najbolji je kartografski prikaz Hrvatske u prvoj polovici 19. stoljeća. Od tog vremena, sva značajnija tiskana kartografska izdanja hrvatskih zemalja nalazimo u Kartografskoj zbirci Hrvatskog povijesnog muzeja.
Kustosi Zbirke
Ankica Pandžić, muzejska savjetnica
Ivica Nevešćanin, kustos