Zbirka predmeta iz svakodnevnog života u izvjesnom je smislu najspecifičnija zbirka Hrvatskog povijesnog muzeja. Dok je većina muzejskih zbirki čvrsto definirana svojim sadržajem, predmeti iz svakodnevnog života određeni su svojom funkcijom. Tako ova Zbirka obuhvaća čitav niz različitih grupa predmeta - od pokućstva, posuđa, odjeće, ukrasa i nakita, satova i starih mjera do onih svakodnevnih sitnica koje se teško mogu nekamo razvrstati, kao što su lule, ključevi, lokoti i brave, novčanici, pisaći pribor, optički pribor, muzički i liječnički instrumenti, toaletni pribor itd. Među svim tim predmetima poseban interes pobuđuju oni koji su izravno vezani za neku od značajnih ličnosti naše povijesti. Zbog toga ovu Zbirku treba promatrati istovremeno i kao svjedočanstvo o građanskom životu 19. i 20. st. i kao dodatak drugim povijesnim svjedočanstvima.
Među najvrednijim i najvećim ličnim zbirkama treba spomenuti zbirku Jelačić koja je nastajala u nekoliko navrata, i to u prvom redu darovima same obitelji Jelačić. Drugu veću cjelinu predstavljaju predmeti koji su pripadali članovima porodice Mažuranić. Predmeti iz ostavština ostalih ličnosti po opsegu su daleko malobrojniji, a nekima se u muzejskim knjigama izgubio svaki trag o porijeklu. Tako su skromne zbirke vezane uz Ljudevita Gaja i Ferdinanda Kulmera, uz Dragutina Rakovca, prvog kustosa Narodnog muzeja i tajnika Gospodarskog društva, te uz Josipu Vancaš, »ilirsku majčicu«, koja je još 1895.g. poklonila vlastitu surku i poculicu. Tu su i predmeti političara Ante Starčevića i Stjepana Radića, zatim đakovačkog biskupa Josipa Jurja Strossmayera i Izidora Kršnjavog. Malobrojno su zastupljene i ostavštine političara Eugena Kvaternika, te istraživača - braće Seljan, pisca Eugena Kumičića, glumice Milke Trnine i glumca Josipa Freudenreicha, češkog slikara Aleša Mikulaša, grofova Erdödy iz Novog Marofa, Bombelles iz Opeke, Pejačević iz Našica i bana Levina Raucha.
Zbirka sadržava oko 6000 predmeta.
Kustosica Zbirke
Andreja Smetko, kustosica