Izložba Hrvatskog povijesnog muzeja posvećena Ivanu Supeku u povodu 110. obljetnice rođenja
__________________________________
Ne znam kako bih drugačije živio nego onako kako sam istrajao svih ovih godina. U mladosti sam bio zadojen humanističkim idejama i do danas sam ostao isti. Zanosio sam se idejama svjetskog društva, potpuna razoružanja, idejom svjetske države, idejom o odgovornosti pojedinca, ali one nisu nailazile na odjek, ni u vrijeme komunizma ni danas. Netko će reći da sam idealist, ali ne znam drukčije.
Rijetki su oni poput Ivana Supeka koji su nastojali mijenjati svijet svojom svestranošću, univerzalnim pogledom, moralnom zaokupljenošću i vjerom u toliko ugrožene i danas tako često poremećene ljudske vrijednosti. Ovaj nepomirljivi intelektualac, filozof i fizičar, književnik, mirotvorac, erudit i ponad svega humanist pred kraj svog bogatog i dugog života na pitanje što je važno u životu, odgovara: Biti dobar. Dobrota je najvrjednija stvar u životu.
Cjeloživotnim inzistiranjem na humanizmu, pravdi i istini, toleranciji i ljudskom dostojanstvu prožete su sve uloge koje je „igrao“ u životu. Zabrinut za razvitak naše civilizacije, preispitujući dogme i iskazujući poštovanje prema drukčijem mišljenju, vođen idejom da humanizmom moraju biti prožeti i cilj kojem težiš i put kojim do njega dolaziš, izravno je iznosio svoje stavove i ustrajao na njima.
U Dubrovniku 1974. godine, zajedno s uglednim mirotvorcima i humanistima, sudjeluje u sastavljanju Dubrovačke izjave – koja postaje temeljni dokument za Kongres svjetskog jedinstva 1976. godine u Philadelphiji – Dubrovačko-philadelphijske deklaracije, u sklopu koje piše svoj credo – humanistička načela. Vođen mišlju da niti jedno načelo ne vrijedi ako iza njega nema ljudi, do svoje smrti 2007. godine više ih puta pokušava formulirati kao nadahnuće čovječanstvu da stvori sigurniji, pravičniji i ljepši svijet.
__________________________________
Da ljudi ne lažu, ne teroriziraju druge, ne plijene, ne dodvoravaju se velikašima i ne ratuju, nego da pomažu jedni drugima, da budu uzajamno snošljivi i pokušaju se razumjeti, štoviše zavoljeti ... kakva bi to bila divota! Ima li uopće takvih načela koja bi ujedinila sve narode?
San Ivana Supeka o duhu svjetskog zajedništva koji će, nadahnut humanističkim načelima, ispuniti čovječanstvo još uvijek je samo san, ali nije izgubljen. Kako ga ostvariti? Tu su obvezu na sebe preuzele institucije, grupacije te pojedinci koje je Ivan Supek zadužio svojim radom, kao i oni nadahnuti njegovom misli i djelom. Pridružuje im se i Hrvatski povijesni muzej koji je okupivši umjetnike i znanstvenike pretočio njegovih deset humanističkih načela u grafičku mapu i izložbu, s apelom da se ovom učitelju humanizma i njegovom nasljeđu trebamo stalno vraćati u pokušaju realiziranja njegovog sna, a ne samo kada nas na to potaknu obljetnice.
__________________________________
Mi smo sanjali jedan bolji, pravedniji svijet, društvo utemeljeno na načelima humanizma. Pokušali smo to ostvariti, ali nismo uspjeli. Zato je čitav moj život, više ili manje, jedan promašaj. Ali vi mladi, ako ste sve te ideje prihvatili, morate ih provesti. Mi smo izgubili rat.
Nastavljajući se na misao Ivana Supeka i njezinu aktualnost, 2015. godine u povodu stote obljetnice njegova rođenja objavljen je zbornik Preživljavati usprkos (Nikola Biliškov, ur.). Taj poziv na obnovu humanizma, osim radova deset autora, sadrži i jedan od posljednjih razgovora s Ivanom Supekom iz travnja 2006. godine, a po njegovim zaključnim riječima grafička mapa i izložba Hrvatskog povijesnog muzeja nose ime – Mi smo sanjali… To je prva grafička mapa objavljena u nakladi Hrvatskog povijesnog muzeja i prva vizualizacija Supekovih humanističkih nastojanja.
Autor grafičke mape i ilustracija, umjetnik Svjetlan Junaković vizualno interpretira posljednju inačicu humanističkih načela Ivana Supeka, koju je formulirao početkom 21. stoljeća u još jednom pokušaju humanog apela, te u posmrtno objavljenoj posljednjoj poruci čovječanstvu Trinitas: Filozofija – Znanost – Umjetnost (2010.).
__________________________________
Znanost nije dovoljna. Da bismo bolje shvatili ljudsku maštu, stvaralaštvo i motivaciju, moramo priteći umjetnosti. Bez književnoga, likovnog i glazbenog iskustva ne bismo razumjeli svakidašnji ljudski govor i čovjeka samog. [...] Kao što je cijela povijest išla, tako će organski i naša razmatranja završiti u filozofiji humanizma. Od Erazma Rotterdamskog i Marka Antonija [de Dominisa] do današnjih mirotvoraca i ekologa vodi strmina s vrlo različitim ponorima i grebenima, ali su stanovite težnje za slobodom, ljepotom, jednakošću i pravednošću zadržale svoj izvorni, ljudski impetus. Uzdići ta humanistička načela iz cjelokupne znanosti i umjetnosti – glavni je cilj ove filozofije.
I tako je nastala ova izložba, kao rezultat umjetničke interpretacije humanističke misli – svojevrsnog dijaloga znanstvenika i umjetnika. Uz grafičku mapu, glavni dio izložbe Junakovićeve su ilustracije Supekovih humanističkih načela na osnovu kojih su nastali plakati koje za vrijeme trajanja izložbe možete vidjeti širom Zagreba. Predstavljeno je i stvaranje grafičke mape i ilustracija, predmeti vezani uz život i djelo Ivana Supeka iz fundusa Hrvatskog povijesnog muzeja, njegov književni rad te djela iz teorijske fizike, povijesti znanosti i filozofije.
Izložba „Mi smo sanjali...“ ne samo da evocira san Ivana Supeka o humanističkoj preobrazbi svijeta, nego i poziva na njegovo aktualiziranje – danas više nego ikada.
***
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
5. – 27. lipnja 2025.
ORGANIZATORI IZLOŽBE
Hrvatski povijesni muzej
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
AUTORICA IDEJNE KONCEPCIJE
Ana Filep
AUTORI IZLOŽBE
Nikola Biliškov
Petra Braun
Ana Filep
Svjetlan Junaković
LIKOVNI POSTAV
Ana Filep
GRAFIKE I ILUSTRACIJE
Svjetlan Junaković
VIZUALNI IDENTITET IZLOŽBE
Svjetlan Junaković
STRUČNI SURADNICI
Marko Dajak
Maja Karić
Patricia Počanić
Maša Pokupčić
FOTOGRAFIJE
Ivana Asić
VIDEO
Dorotea Škrabo
TEHNIČKI POSTAV
Ozren Solić
Mario Zrakić
Ivo Margaretić
Leon Bošnjak
Luka Lovrić
MARKETING I ODNOSI S JAVNOŠĆU
Ante Livajić
Maja Mlinarević
Rutva Primorac
Maja Priselac
PROJEKT PODRŽALI
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Institut Ruđer Bošković, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Interuniverzitetski centar Dubrovnik, Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatsko pagvaško društvo, X. gimnazija Ivan Supek
Zahvaljujemo Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu na ustupljenom prostoru, Muzeju grada Zagreba i Muzeju za umjetnost i obrt na kolegijalnoj pomoći te svima koji su pridonjeli ostvarenju izložbe.
Izložba i grafička mapa financirani su sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.