Prošlo je 100 godina od prijenosa kostiju Petra IV. Zrinskog i Frana Krste Frankopana iz Bečkog Novog Mjesta u Zagreb. Svečani prijenos kostiju „hrvatskih mučenika“ u domovinu organizirala je Družba „Braće hrvatskog zmaja“ krajem travnja 1919. godine. Lijes s njihovim posmrtnim ostacima u pratnji posebne delegacije vlakom je kroz Sloveniju stigao u Zagreb 28. travnja popraćen posebnim svečanostima u mjestima kroz koje je prolazio. Prigodno dočekan na Glavnom zagrebačkom kolodvoru lijes je kroz špalir prenesen na odar u zgradu Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. Dana 30. travnja 1919., na dan pogibije, lijes je u svečanoj povorci te u nazočnosti oko sto tisuća ljudi prenesen u kriptu zagrebačke katedrale Sv. Stjepana. Svečanost je dokumentirana u fotoalbumu Mučenicima 30. IV. 1919. Spomenica Zrinsko-Frankopanska prigodom svečanog prijenosa njihovih kostiju, koju ovom prilikom posebno predstavljamo.
Uz fotoalbum, izložbom su predstavljeni odabrani muzejski predmeti koji se čuvaju u Hrvatskom povijesnom muzeju na temu pogibelji Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana i njezina memoriranja u hrvatskom društvu do današnjih dana.
Tragična sudbina dvojice velikaša hrvatskog podrijetla, koji su nakon propasti protuhabsburške urote hrvatskih i ugarskih velikaša, poznata kao Zrinsko-frankopanska urota, bili pogubljeni u Bečkom Novom Mjestu 30. travnja 1671. godine, poslužila je tijekom 19. stoljeća u stvaranju nacionalnog mita o mučenicima koji su dali svoj život za narod, za slobodu i neovisnost nacije. „Kult Zrinskog i Frankopana“ razvili su pravaši pod vodstvom Ante Starčevića, koji ih je prikazivao kao simbole zatiranja hrvatskog naroda od habsburških vladara. Grobnica Zrinskog i Frankopana u Bečkom Novom Mjestu postala je mjestom hodočašća, a nastojanja da se kosti prenesu u domovinu iz političkih razloga nisu mogla biti realizirana. Raspadom Austro-Ugarske Monarhije krajem Prvog svjetskog rata 1918. godine, politička sloboda hrvatskih zemalja utjelovljena u mučeništvu Zrinskog i Frankopana postala je stvarnost. Prijenos kostiju Zrinskog i Frankopana konačno je ostvaren u novim političkim okolnostima, ulaskom Hrvatske u novu državnu zajednicu Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca temeljenoj na ideji slavenske uzajamnosti i narodnog jedinstva. Tijekom 20. stoljeća smrt Zrinskog i Frankopana bila je jedan od hrvatskih simbola spremnosti na žrtvu za domovinu.
Prigodom otkrivenja spomen ploče i poprsja u zagrebačkoj katedrali o tristotu obljetnicu tragične pogibelji Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana, 30. travnja 1971. godine dr. Ljudevit Jonke, predsjednik Matice Hrvatske je između ostalog rekao: „Hrvatski narod ima u svojoj povijesti mnogo mučenika koji su poginuli u borbi za slobodu Hrvatske… Zrinski i Frankopani oličenje su junaštva, borbenosti, spremnosti na žrtvu u obrani domovine Hrvatske, pa odatle taj kult kojem nema ravna u našoj povijesti.“
Pogledaj izložbu