Dokumentarna zbirka I

Sakupljanje dokumenata kao muzejske građe za Narodni muzej bilo je istaknuto u Pravilima Društva za povjesnicu i starine jugoslavenske 1850. godine. Otad pa do danas u okviru Zbirke sakupljeno je otkupom i poklonom približno 8500 dokumenata. Osim dokumenata u užem smislu, u Zbirci se, kao veće cjeline, nalaze fotografije, razglednice i čestitke.

Unutar vrlo raznolike Zbirke, koja vremenski obuhvaća razdoblje od 16. do 20. stoljeća, ističu se pojedine skupine po svojoj važnosti odnosno brojnosti.

Od vladarskih povelja najznačajniji dokumenti u Muzeju su Statuta Valachorum iz 1630. i njihova potvrda iz 1717. godine.

Građa obiteljskog karaktera, primjerice ona barunske obitelji Knežević, sadržava zanimljive podatke ne samo o životu istaknutih članova obitelji u 18. i 19. stoljeću već i o prilikama u Hrvatskoj u to vrijeme. Isto vrijedi za građu kostajničke obitelji Miskić.

Značajnu skupinu dokumenata s početka 19. stoljeća predstavljaju objave iz vremena francuske vladavine u hrvatskim zemljama.

Brojna i značajna je skupina proglasa iz burnih godina 1848.-1849. te građa iz ostavštine hrvatskoga bana Josipa Jelačića.

Građa cehova i kasnijih obrtničkih udruga slobodnih kraljevskih gradova Koprivnice i Križevaca vrijedan je izvor za poznavanje gospodarskih prilika u sjeverozapadnoj Hrvatskoj od 17. do 19. stoljeća.

Za društveni život u 19. i početkom 20. stoljeća zanimljive su pozivnice na razne priredbe i svečanosti te pravila nekih udruga. Građa već spomenutog Društva za povjesnicu i starine, osim što je značajna za razvitak historiografije i kulture u Hrvatskoj od sredine 19. stoljeća, ujedno je i izvor podataka za povijest Narodnog muzeja i njegovih zbirki. U Dokumentarnoj zbirci I. nalazi se i rukopisna knjiga Pohodnici Muzeuma. Ona predstavlja prvi sačuvan izvor podataka o posjetiteljima Muzeja u godinama 1846. i 1847.

U Zbirci se nalazi i manja skupina dokumenata istaknutih pojedinaca iz političkog i kulturnog života (npr. Dimitrija Demetera, Stanka Vraza, Ivana Mažuranića, Antuna i Stjepana Radića, Eugena Kumičića, Ivana Jemeršića i dr.).

Iz razdoblja I. svjetskog rata i vremena nakon njega u Zbirci se čuva građa o djelovanju političkih organizacija, te propagandni materijal za plebiscit u Koruškoj, vezan uz određivanje državne granice Kraljevine SHS.

Za povijest Zagreba i općih političkih prilika u prvoj polovici 20.st. zanimljiva je skupina dokumenata iz ostavštine zagrebačkog gradonačelnika Vjekoslava Heinzela.

Treba spomenuti tiskanu i fotografsku građu društva Hrvatski sokol koja, osim u povijest sporta, daje uvid i u politička i društvena zbivanja u nas.

Po brojnosti najveću skupinu fotografija predstavljaju fotografije i dopisnice iz vremena I. svjetskog rata. Izvjestan broj fotografija prikazuje poznate osobe iz političkog i kulturnog života. Albumi Gospodarskih izložbi održanih u Zagrebu 1864. i 1891.g. važna su građa za političku i gospodarsku povijest hrvatskih zemalja u drugoj polovici 19.stoljeća.

Nevelika je skupina izbornih objava te novina, odnosno pojedinih brojeva raznih listova iz razdoblja od sredine 19. do prvih desetljeća 20. stoljeća.

Dokumentarna zbirka Hrvatskog povijesnog muzeja većim se dijelom odnosi na područje sjeverozapadne Hrvatske, a manje na područje Slavonije, Dalmacije i Istre. Ona se uklapa u građu ostalih zbirki Hrvatskog povijesnog muzeja koji je jedan od sljedbenika „historičkog“ odjela Narodnog muzeja u Zagrebu.

Dokumentarna zbirka I. djelomično je obrađena i publicirana.